Kolumna Josipa Supića

Brojka koja impresionira: »Svakako treba spomenuti da u svijetu ima više od dvije tisuće katoličkih sveučilišta te da se neka od njih ubrajaju u najpoznatija i najuglednija…«, tvrdi rektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u intervju-u u Vijencu.

Potaknut na istraživanje, utvrdio sam: prema statistici vatikanske Kongregacije za katolički .odgoj, ukupan broj katoličkih sveučilišta i viših katoličkih škola (Catholic universities and higher education institutions) danas je 1358. Dok su sveučilišta obrazovne i znanstvene institucije, Više škole su odgojne ustanove vjerskog karaktera i ne mogu se izjednačavati sa sveučilištima. Koliko ima jednih a koliko drugih nisam uspio ustanoviti; Katoličkih sveučilišta, to je očito, nema „više od dvije tisuće!“

Točno je: ima među katoličkim sveučilištima i nekih koja se ubrajaju u najpoznatije i najuglednije, kao na primjer Katoličko sveučilište u Leuvenu u Belgiji. Ipak, Konstitucija „Ex corde Ecclesiae“ pape Ivana Pavla II. je i takvim sveučilištima, koja su, noseći naziv katoličko sveučilište, bila slobodna u znanstvenim i istraživačkim pothvatima, ograničila slobodu djelovanja. Papa je, u skladu sa svojim shvaćanjem da religija uključuje etiku i filozofiju, nametnuo, do tada slobodnim institucijama, da svoje djelovanje i programe potpuno podrede religijskim potrebama i zahtjevima. Konstitucijom su sveučilišta stavljena pod izravnu kontrolu biskupa, u krajnjoj liniji Vatikana. Od akademskih sloboda sveučilištima nije ostalo ništa. To, naravno, izaziva i pitanje o kontroli obrazovnoga sustava pojedinih država od strane jedne strane sile, jednog stranoga suverena, pape. Ništa nova od strane Vatikana: papa Ivan Pavao II. i njegov bliski suradnik kardinal Joseph Ratzinger, kasniji papa Benedikt XVI., u više su navrata, svojim postupcima, uputama i naredbama vjernicima, pokazali da baš i ne drže do suverenosti država u kojima ima katolika.

(više…)