ZLOČINI I NASILJA NE ZASTARIJEVAJU

Početna stranica » Ljudska prava

Category Archives: Ljudska prava

Tako razmišljaju indijanci: Kakvim to jezikom govore bijelci kad mogu učiniti da ispravno izgleda pogrešno, a pogrešno ispravno? Black Hawk, Sauk Tako razmišljaju oni koji su u sebi slobodni: Kakvim to jezikom govori svećenstvo kad mogu učiniti da ispravno izgleda pogrešno, a pogrešno ispravno?

Po običaju papa Franjo zatražio je oprost od Indijanaca. Komu trebaju prazne riječi oprosta. Krščani su tim ljudima oduzimali živote – učinjen je pravi genocid nad plemenima – nazvavši ih divljacima. Oduzeta im je njihova sveta zemlja – oni koji su preživjeli natjerani su u rezervate. Uništen je duh slobode i pretvoren u duh uzništva!

Tko želi može pročitati kako su razmišljali “divljaci” i prosudite kome bi ta usporedba bolje odgovarala.

 

Članak: NOVA AKROPOLA

Mudrost Indijanaca – Wakan Tanka me čuje

sjevernoamericki-indijanci

Wakan Tanka, Veliki Duh, u svim je stvarima: on je u zraku koji udišemo. Veliki Duh naš je otac, a Zemlja je naša majka. Ona nas hrani; ono što stavimo u nju, ona nam vraća.

Big Thunder (Bedagi), Wabanaki Algonquin
Iz Wakan Tanke, Velikog Misterija, dolazi sva snaga. Wakan Tanka daje svetom čovjeku mudrost, moć liječenja i izrade svetih čini. Čovjek zna da je sve ljekovite biljke dao Wakan Tanka; zato su svete. Tako je i bizon svet, jer je dar Wakan Tanke.

Flat Iron, poglavica Oglala Siouxa
Sve što Indijanac radi je u krugu, a to je zato što snaga svijeta uvijek djeluje u krugovima i sve pokušava biti okruglo… Nebo je okruglo, a čuo sam da je i Zemlja okrugla poput lopte, a takve su i sve zvijezde. Vjetar, kad je najmoćniji, vitla. Ptice grade gnijezda u krugovima jer njihova je vjera ista kao i naša… Čak i godišnja doba u svojoj izmjeni čine veliki krug i uvijek se ponovno vraćaju tamo gdje su bila. Čovjekov život je krug od djetinjstva do djetinjstva i tako je u svemu u čemu se kreće snaga.

(više…)

Oglasi

“Ekumenizam” – Novo ideološko oružje imperijalizma i liberala u apsorbiranju zapadne ljevice? (Prvi dio)

http://www.altermainstreaminfo.com.hr/vijesti/ekumenizam-novo-ideolosko-oruzje-imperijalizma-i-liberala-2026

piše: Altermainstreaminfo

neoliberalni-ekumenizamamsi

Latinoameričko izdanje portala The Saker je objavilo osvrt na ekumenizam, kojeg opisuje kao “novo ideološko oružje imperijalizma”. Prije prijevoda teksta podsjetimo da se termin “ekumenizam” danas uglavnom koristi, ili se koristio, za označavanje pokreta koji teži sjedinjenju svih kršćanskih crkava i crkvenih zajednica, ali se s godinama počeo koristiti i kao termin za međureligijski dijalog sa svim ostalim religijama. Iako je ideja ekumenizma ozbiljnije zaživjela u drugoj polovici 19. stoljeća, zamah dobiva nakon Drugog vatikanskog koncila u vrijeme pape Ivana XXIII i kada je pripremljen dekret “Unitatis redintegratio” (O ponovnoj uspostavi jedinstva).

Zašto iz perspektive Latinske Amerike, gdje su većina vjernika pripadnici Rimokatoličke crkve, postoje oni koji i u ekumenizmu vide oružje imperijalizma? Istina, to ne bi bio prvi slučaj u novijoj povijesti da se humane ideje preoblikuju i koriste u svrhu ostvarenja geopolitičkih ciljeva, za što se dovoljno sjetiti “izvoza demokracije”, “zaštite ljudskih prava i sloboda”, koji su proteklih godina korišteni kao izgovor za porobljavanje suverenih naroda i država. No, je li moguće da je globalistička i imperijalistička elita preuzela, bolje rečeno – doslovno otela ideju prvih mislilaca ekumenizma i “dobrog pape”, kako su svi nazivali Ivana XXIII, čak i dr. Vjekoslav Cvrlje, vođa antifašističkog ustanka u Splitu, a nakon Drugog svjetskog rata časnik JNA, kasnije veleposlanik SFRJ pri Svetoj stolici.

“Ekumenizam” – Novo ideološko oružje imperijalizma? (više…)

Crkva u nacizmu koristila 6000 prisilnih radnika

Jutarnji.hr

Objavljeno: 09.04.2008.

KÖLN – Dovodili su ih iz Poljske, Rusije ili Ukrajine, za vrijeme Drugog svjetskog rata morali su raditi u bolnicama ili na poljoprivrednim imanjima – prisilni radnici u službi katoličke crkve, “povijesni teret” koji se mora obraditi, kako je na predstavljanju dokumentacije o ovoj, do sada manje poznatoj temi, rekao kardinal Karl Lehman.

Njemačka je katolička crkva za vrijeme rata koristila 6000 prisilnih radnika iz Istočne Europe, proizlazi to iz 700 stranica opsežne dokumentacije “Prisilni rad i katolička crkva 1939.-1945. – Povijest i sjećanje, odšteta i pomirba”, koja je po prvi put u Njemačkoj prikazala opseg prisilnog rada u katoličkim institucijama.

Knjiga je inače nastala kao odgovor crkve na novinarsko otkriće iz 2000. godine, a istodobno Karl Lehmans osnivanjem njemačke Zaklade “Sjećanje, odgovornost i budućnost”, koja se brine za plaćanje odštete bivšim ratnim prisilnim radnicima.

Za razliku od njemačke protestantske crkve, Njemačka biskupska konferencija, tada pod predsjedavanjem kardinala Lehmana, odlučila je ne uplatiti sredstva u fond za odštetu, već je dala zadaću timu povjesničara Komisije za suvremenu povijest u Bonnu da izradi ekspertizu o tom pitanju kako bi mogla na osnovu toga djelovati.  Temeljem izvještaja komisije zatim je osnovan crkveni fond, iz kojega su prve odštete isplaćene već 2000. godine.

Dovođenje prisilnih radnika na rad dugo je bilo “zaboravljeno poglavlje suvremene povijesti crkve”, rekao je kardinal Lehman na promociji knjige u Mainzu. Nakon sedmogodišnjeg istraživanja crkvenih arhiva, dokazalo se korištenje ratnih zarobljenika i civilnih prisilnih radnika u 776 crkvenih ustanova, koje su, kao i druge ustanove i industrija, za vrijeme rata patile od manjka radne snage.ƒ

Većina  radnika prisiljavana na teški fizički radVećina radnika, pokazuje dokumentacija, prisiljavana je na teški fizički rad, primjerice u poljoprivredi, bolnicama i lazaretima ili čišćenju ruševina, no za razliku od  primjerice zahtjevne industrije oružja, humanije se postupalo s radnicima, a brojni su svećenici  riskirali kaznu pružanjem duhovne potpore radnicima, zaključuje urednik knjige Karl-Joseph Hummel.  Ipak, sudbina prisilnih radnika ostaje “povijesni teret koji će za našu crkvu i u budućnosti ostati izazov”, rekao je kardinal Lehman.

Iva Krtalić Muiesan